Kontakt

Štampa

Zakon o Ribolovu F BiH

Autor Edin.

Z A K O N
O SLATKOVODNOM RIBARSTVU
I OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Ovim zakonom uređuje se slatkovodno ribarstvo: ribolovne vode, ribolov, akvakultura, zaštita riba, ribarsko-čuvarska služba, upravni i inspekcijski nadzor nad provođenjem zakona, kaznene odredbe i druga pitanja koja su od značaja za oblast slatkovodnog ribarstva na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).
Ribe u ribolovnim vodama koriste se na održiv način koji doprinosi očuvanju biološke raznolikosti ekoloških sistema.
Ribe se u ribolovnim vodama mogu loviti i uzgajati pod uslovima propisanim ovim zakonom i drugim propisima donesenim na osnovu njega.
Član 2.
U ovom zakonu u upotrebi su pojmovi sa slijedećim značenjem:
akvakultura je privredna djelatnost uzgoja riba i drugih vodenih organizama u smislu reprodukcije i hranjenja u ribnjacima, kavezima, ogradama ili lagunama;
godišnji plan je akt potreban za provođenje ribarske osnove tokom kalendarske godine;
lovostaj je vrijeme u kojem se pojedine vrste riba, osim riba iz akvakulture, ne mogu loviti i stavljati u promet;
poribljavanje je plansko unošenje riba u ribolovne vode na osnovu ribarske osnove i godišnjeg plana;
privredni ribolov je izlov riba na ribolovnom području radi stavljanja u promet i sticanja dohotka;
ribolovne vode su vode rijeka, rječica, potoka, prirodnih i vještačkih jezera, bara, kanala i druge vode u kojima žive ribe;
ribarstvo je gajenje, lov i zaštita riba u ribolovnim vodama, ribnjacima, ograđenim dijelovima ribolovnih voda i kavezima, kao i promet i korištenje ulovljenih riba;
ribnjaci, ograđeni dijelovi ribolovne vode i kavezi su uređeni prostori na poljoprivrednom ili drugom zemljištu ili ribolovnoj vodi namijenjeni za gajenje i proizvodnju riba, riblje mlađi i oplođene ikre, koji ispunjavaju propisane uslove i ne smatraju se ribolovnom vodom u smislu ovog zakona;
ribolovno područje je dio ribolovne vode koji čini hidrološku, biološku i ekonomsku cjelinu, a u okviru granica kantona;
riblji fond u ribolovnim vodama je državna svojina, a služi kao osnova za razvijanje privrednog i sportsko-rekreacionog ribolova;
ribolov je lov riba uz upotrebu ribolovnih alata i opreme, a može biti privredni ribolov ili sportsko-rekreacioni ribolov;
ribarska osnova je stručna studija o načinu privređivanja ribolovnim područjem, a odnosi se na obavljanje sportsko-rekreacionog i privrednog ribolova;
ribič je lice koje lovi ribu uz upotrebu dopuštenih ribolovnih alata, opreme i mamaca, radi rekreacije i sporta;
ribolovni alat je sredstvo kojim se obavlja ribolov;
ribolovna udruženja i njihovi savezi su udruženja građana osnovana radi sportsko- rekreacionog ribolova, takmičenja, odgoja i obrazovanja sportsko-rekreacionih ribolovaca;
ribolovno pravo je osnovni akt kojim se korisnicima ribolovnog područja ili ribolovne zone omogućava obavljanje sportsko-rekreacionog ribolova na određenom ribolovnom području ili u određenoj ribolovnoj zoni, u kojem su propisane sve mjere za provođenje zaštite riba na tom području ili zoni;
slatkovodno ribarstvo je djelatnost koja obuhvata ribolov, akvakulturu, zaštitu i promet riba;
sportsko-rekreacioni ribolov je lov riba udicom na ribolovnom području radi razonode i rekreacije, kao i sportske aktivnosti;
ulov su ulovljeni primjerci riba u sportsko - rekreacionom ribolovu i privrednom ribolovu;
zaštita je skup mjera koje se preduzimaju radi očuvanja i obezbjeđenja uslova za dugoročno i održivo korištenje riba.
II RIBOLOVNE VODE

Član 3.
Ribolovne vode su sve slatke vode, osim voda:
u posebno zaštićenim dijelovima prirode proglašenim na osnovu posebnog zakona;
u ribnjacima;
u akumulacijama, jezerima ili tekućim vodama iz kojih se zahvata voda za piće za koju su na osnovu posebnog zakona donesene odluke o zaštiti izvorišta;
u akumulacijama, jezerima ili tekućim vodama koje su rezervisane za javno vodosnabdijevanje.
Ribolovne vode dijele se na ribolovna područja.
Ribolovna područja predstavljaju područja ribolovnih voda kantona u Federaciji.
Član 4.
Aktom o određivanju ribolovnog područja utvrđuju se njegove granice i namjena (privredni ili sportsko-rekreacioni ribolov), kao i područja ili zone gdje se može vršiti akvakultura.
Granica između ribolovnih područja na tekućoj ribolovnoj vodi određuje se upravno na maticu toka od obale do obale, odnosno do glavnih odbrambenih nasipa.
Član 5.
Ribolovna područja, odnosno dijelove ribolovnih područja – ribolovne zone, određuje i ustupa na korištenje fizičkom i pravnom licu, odnosno udruženju ili organizaciji sportskih ribolovaca (u daljem tekstu: korisnik) kantonalno ministarstvo nadležno za poslove poljoprivrede (u daljem tekstu: kantonalno ministarstvo).
Član 6.
Ribolovno područje ili dio ribolovnog područja kantonalno ministarstvo ustupa na korištenje korisniku davanjem ribolovnog prava putem konkursa, uz naknadu i na osnovu predočenog programa gospodarenja ribolovnim područjem.
Visinu naknade određuje Vlada Kantona na čijoj teritoriji se nalazi ribolovno područje ili dio ribolovnog područja, a na prijedlog kantonalnog ministarstva.
Konkurs iz stava 1. ovog člana javno objavljuje kantonalno ministarstvo.
Član 7
O ustupanju ribarskog područja kantonalno ministarstvo sa korisnikom zaključuje ugovor koji sadrži: naziv ribolovnog područja ili dijela ribolovnog područja, utvrđene granice ribolovnog područja, mjere zaštite ribljeg fonda, način korištenja ribolovnog područja i uslove raskidanja ugovora.
Korisnik kome je ribolovno područje ustupljeno na korištenje ne može to ribolovno pravo da ustupa drugim subjektima.
Član 8.
Ribolovno pravo nad ribolovnim područjem ili dijelu ribolovnog područja daje se na period od deset godina.
Ribolovno područje koje konkursom nije moglo biti ustupljeno na korištenje privremeno se daje na korištenje bez konkursa pravnom licu koje obavlja djelatnost ribarstva ili udruženju, odnosno organizaciji sportskih ribolovaca, do donošenja odluke o davanju ribolovnog prava u skladu sa članom 6. ovog zakona.
Ustupanje u smislu stava 2. ovog člana može trajati najduže dvije godine.
Član 9.
Korisnik je dužan vidno obilježiti granice ribolovnog područja, kao i mjesta na ribolovnom području na kojima je zabranjen ribolov (prirodna riblja mrjestilišta i sl.).
Granice iz stava 1. ovog člana korisnik je dužan da obilježi u roku od šest mjeseci od dana kada je počeo koristiti ribolovno područje, odnosno od dana zaključivanja ugovora, a granice na dijelu ribolovnog područja na kome je zabranjen ribolov tri mjeseca od dana početka zabrane.
Način obilježavanja ribolovnog područja, odnosno dijela ribolovnog područja propisuje federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljem tekstu: federalni ministar).
Član 10.
Korisnik je dužan da najkasnije u roku od jedne godine od dana kada je dobio ribolovno pravo na ribolovnom području realizovati predočeni program gospodarenja ribolovnim područjem iz člana 6. stav 1. ovog zakona i donijeti program unapređenja ribarstva (u daljem tekstu: ribarska osnova).
Ribarska osnova važi trajno uz monitoring, a najkasnije do isteka roka od pet godina od dana potvrđivanja ribarske osnove, mora se obaviti revizija ribarske osnove.
Ribarsku osnovu izrađuju pravna lica iz člana 48. ovog zakona.
U skladu sa ribarskom osnovom korisnik donosi godišnji program unapređenja ribarstva (u daljem tekstu: godišnji program).
Godišnji program mora sadržavati:
procjenu količine riba i njihova prirasta u ribolovnom području ili ribolovnoj zoni ili njenom dijelu;
dozvoljeni godišnji ulov ribe po vrstama i dozvoljeni dnevni ulov ribe;
plan poribljavanja prema količinama i vrstama ribe, te novčana sredstva za realizaciju plana;
mjere i način zaštite ribolovnog područja, ribolovne zone ili njenog dijela, organizaciju rada ribočuvarske službe, te plan rada na uređenju okoliša;
planirane sportsko-ribolovne aktivnosti;
planirana novčana sredstva i namjenu korištenja tih sredstava.
Godišnji program donosi se do kraja tekuće godine za narednu godinu.
Saglasnost za ribarsku osnovu i godišnje programe, uz predhodno pribavljeno mišljenje kantonalnog ministarstva, ovjerava i izdaje Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo).
Član 11.
Korisnici susjednih ribolovnih područja ili ribolovnih zona koja se nalaze na istoj ribolovnoj vodi dužni su svoje programe uskladiti u pogledu mjera zaštite, gajenja i lova riba, zaštite ribolovnih voda i poribljavanja.
Korisnik koji je konkursom dobio ribolovno pravo na ribolovnom području ili dijelu ribolovnog područja, do donošenja ribarske osnove, ribolovno područje koristi na osnovu privremenog programa koji se donosi za prvu godinu korištenja.
Privremeni program korisnik donosi u roku od 60 dana od dana ustupanja ribolovnog područja na korištenje.
Član 12.
Ribarska osnova sadrži:
osnovne hidrološke, biološke, fizičke, hemijske i druge karakteristike voda ribolovnog područja;
sastav ribljeg fonda po vrstama (kvalitativno i kvantitativno);
mogućnost i način prirodnog i vještačkog prirasta ribljeg fonda po vrstama riba;
mjere za gajenje, zaštitu i lov riba i životinja kojima se ribe hrane;
mogućnost privrednog ribarstva i ulova rakova;
mjere za zaštitu ribljeg mrjestilišta, riba i riblje ikre sa plavnih područja;
mjere za otkrivanje i suzbijanje zagađivača voda ribarskog područja;
uslove obavljanja sportsko-rekreacionog ribolova i mjere za unapređenje sportsko-rekreacionog ribolova i ribolovnog turizma na ribarskom području;
organizaciju ribočuvarske službe;
program poribljavanja (vrijeme, količina i vrste riba);
sredstva potrebna za sprovođenje ribarske osnove i način obezbjeđivanja tih sredstava.
U slučaju pomora riba, veće od jedne trećine ihtiomase procijenjene ribarskom osnovom, mora se obaviti revizija ribarske osnove.
Ribarsku osnovu, kao i njenu reviziju, izrađuju pravna lica iz člana 48. ovog zakona.
Član 13.
Radi evidentiranja podataka o površini ribolovnih područja i ribolovnih zona, o granicama ribolovnih područja i ribolovnih zona, o količini i vrstama riba, te o nosiocima ribolovnih prava, u kantonalnom ministarstvu vodi se ribarski katastar.
Oblik, sadržaj i način vođenja ribarskog katastra iz stava 1. ovog člana propisuje federalni ministar.
Korisnici ribolovnih područja, odnosno ribolovnih zona, dužni su dostaviti podatke za vođenje ribarskog katastra iz stava 1. ovog člana kantonalnom ministarstvu do kraja marta tekuće godine za prethodnu godinu.
III RIBOLOV
Član 14.
Ribolov se obavlja sredstvima i alatima kojima se ne ugrožava riba i životinje kojima se ribe hrane.
Način, alate i sredstva kojima se obavlja ribolov propisuje federalni ministar.
Privredni ribolov
Član 15.
Privredni ribolov može se vršiti samo na ribolovnim područjima koja su utvrđena aktom o određivanju ribolovnog područja u skladu sa članom 4. ovog zakona.
Član 16.
Privrednim ribolovom mogu se baviti fizička i pravna lica registrovana za vršenje privrednog ribolova, ako:
1. imaju dozvolu za privredni ribolov;
2. je fizičko lice ili fizičko lice u pravnom licu stručno osposobljeno za privredni ribolov ili ima zaposlena lica koja su stručno osposobljena za privredni ribolov;
3. ako ribolovni alati i oprema ispunjavaju obilježja iz člana 14.ovog zakona.
Član 17.
Dozvolu za vršenje privrednog ribolova fizičkim i pravnim licima uz naknadu izdaje kantonalno ministarstvo, na osnovu sprovedenog javnog konkursa u skladu sa odredbama ovog zakona i Zakona o koncesijama («Službene novine Federacije BiH», broj 40/02).
Dozvola za privredni ribolov, kao i zahtjev za izdavanje dozvole mora sadržavati:
firmu obrtnika ili firmu pravnog lica kojima se daje dozvola za privredni ribolov;
naznaku dijela ribolovnog područja i/ili ribolovne zone u kojoj će se obavljati privredni ribolov;
vrstu i broj ribolovnih alata i opreme kojima će se obavljati privredni ribolov;
ime ili registarsku oznaku plovila kojim će se obavljati ribolov.
Dozvola za privredni ribolov daje se na osnovu javnog konkursa, odnosno poziva na javni tender kojeg raspisuje kantonalno ministarstvo.
Dozvolu korisniku izdaje Vlada kantona na prijedlog kantonalne komisije za koncesije, korisniku koji ponudi najpovoljnije uslove za vršenje privrednog ribolova (objekte, uređaje, sredstva, stručne kadrove i dr.).
Dosadašnji korisnik ima pod jednakim uslovima pravo prvenstva u dobivanju dozvole za privredni ribolov.
Visinu naknade za obavljanje privrednog ribolova određuje kantonalno ministarstvo.
Prije izdavanja dozvole za privredni ribolov kantonalno ministarstvo i korisnik zaključuju ugovor o vršenju privrednog ribolova koji mora sadržavati sve elemente iz čl.16. i 17. ovog zakona i člana 29. Zakona o koncesijama, ali može sadržavati i druge elemente obligaciono-pravnog karaktera.
Dozvola se izdaje na rok od deset godina.
Protiv rješenja kojim se dozvola uskraćuje može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu.
Član 18.
Dozvola za privredni ribolov nije prenosiva.
Dozvola za privredni ribolov oduzeti će se rješenjem kantonalnog ministarstva:
ako se utvrdi da fizičko ili pravno lice kojem je izdata dozvola za privredni ribolov nema propisane alate ili opremu za ribolov;
ako se utvrdi da fizičko ili pravno lice kojem je izdata dozvola za privredni ribolov sama nije stručno osposobljena za privredni ribolov ili ako nema zaposlene koji su stručno osposobljeni za privredni ribolov;
ako se utvrdi da nosilac dozvole za obavljanje privrednog ribolova ne plaća naknadu za obavljanje privrednog ribolova;
4. ugovor se može raskinuti i oduzeti dozvola za privredni ribolov ako korisnik ne ispunjava uslove, odnosno obaveze određene ovim zakonom, ugovorom ili ne gospodari u skladu sa ribarskom osnovom;
5. ako se to ribolovno područje (ribolovne vode) koristi za ciljeve koji isključuju mogućnost bavljenja privrednim ribolovom.
U slučaju raskida ugovora korisnik ima pravo na nadoknadu uloženih, a neiskorištenih sredstava.
Postupak za oduzimanje dozvole za privredni ribolov pokreće nadležni poljoprivredni inspektor, ako su ispunjeni uslovi iz stava 2. ovog člana, a konačnu odluku o oduzimanju dozvole za privredni ribolov donosi kantonalno ministarstvo.
Protiv rješenja o oduzimanju dozvole iz stava 2. ovog člana može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu.
Sredstva uplaćena na ime naknade za privredni ribolov prihod su kantonalnog budžeta.
Registar o izdatim dozvolama za vršenje privrednog ribolova vodi kantonalno ministarstvo.
Oblik, sadržaj i način vođenja registra o izdatim dozvolama za privredni ribolov propisuje federalni ministar.
Sportsko-rekreacioni ribolov
Član 19.
Ribu na ribolovnim vodama mogu loviti ribiči:
1. koji imaju položen ispit za lov riba u sportsko-rekreacionom ribolovu (u daljem tekstu: ribički ispit);
2. koji imaju dozvolu za lov riba u sportsko-rekreacionom ribolovu.
Odredba stava 1. tačke 1. ovog člana ne odnosi se na ribiče strane državljane.
Sportsko-ribolovni savez Federacije BiH
Član 20.
Sportsko-ribolovni savez Federacije BiH (u daljem tekstu: Savez) u smislu ovog zakona obavlja poslove koji su mu, kao javna ovlaštenja povjereni ovim zakonom, odnosno za koje je ovlašten.
Član 21.
Savez organizuje, sprovodi mjere unaprjeđenja i zaštite ribljeg fonda, organizuje učešće u ekološkim aktivnostima na području svoga djelovanja i vodi evidenciju o položenim ribičkim ispitima prema Programu za polaganje ribičkog ispita.
Pored poslova iz stava 1. ovog člana Savez organizuje podjelu dozvola korisnicima ribolovnog fonda, a po godišnjem programu takmičenja organizuje, sprovodi i izdaje odobrenje za sva takmičenja u sportsko-rekreacionom ribolovu, osim međunarodnih takmičenja, prikuplja podatke od korisnika ribolovnog prava o količini i sastavu ulova u sportsko-rekreacionom ribolovu, te izdaje ribočuvarske značke i legitimacije na zahtjev korisnika ribolovnog prava.
Ribički ispit
Član 22.
Program i način polaganja ribičkog ispita, obrazac i način izdavanja uvjerenja o položenom ribičkom ispitu propisuje federalni ministar.
Program za polaganje ribičkog ispita donosi federalni ministar, uz prethodno pribavljeno mišljenje Saveza.
Provjeru znanja prema Programu za polaganje ribičkog ispita obavlja komisija koju na prijedlog Saveza imenuje federalni ministar.
Oblik, sadržaj i način vođenja registra o izdatim uvjerenjima o položenom ribičkom ispitu propisuje federalni ministar.
Član 23.
Troškove komisije za polaganje ribičkog ispita snosi kandidat.
Visinu iznosa troškova iz stava 1. ovog člana utvrđuje federalni ministar.
Dozvole
Član 24.
U sportsko-rekreacionom ribolovu ribiči moraju kod sebe imati dozvolu za ribolovno područje ili ribolovnu zonu na kojima obavljaju ribolov.
Dozvole iz stava 1. ovog člana izdaje kantonalno ministarstvo korisniku ribolovnog područja posredstvom Saveza.
Ribiči za obavljanje sportsko-rekreacionog ribolova na određenom ribolovnom području ili određenoj ribolovnoj zoni kupuju dozvole od korisnika ribolovnog prava za to ribolovno područje ili tu ribolovnu zonu.
Korisnik ribolovnog prava ne može dobiti dozvolu za tekuću kalendarsku godinu, ako nema potvrđenu ribarsku osnovu i potvrđen godišnji plan.
Korisnik ribolovnog područja može prodavati dozvole:
samo za ribolovno područje ili ribolovnu zonu za koju je dobio ribolovno pravo;
samo ribičima sa položenim ribičkim ispitom;
ribičima stranim državljanima bez položenog ribičkog ispita.
Dozvola koja je potvrđena od korisnika ribolovnog područja vrijedi samo na ribolovnom području ili ribolovnoj zoni za koju je korisnik dobio ribolovno pravo.
Izuzetno od odredaba stava 4. ovog člana korisnici ribolovnog prava mogu međusobno ugovoriti pravo reciprociteta ribolova na ribolovnom području ili u ribolovnoj zoni, za koju su dobili ribolovno pravo, ako je to u skladu sa ribarskim osnovama za ta ribolovna područja ili te ribolovne zone, ali takvo pravo reciprocitetnog ribolova mora biti naznačeno u dozvoli.
Član 25.
Oblik i sadržaj obrasca dozvole za obavljanje sportsko-rekreacionog ribolova propisuje federalni ministar.
IV AKVAKULTURA
Član 26.
Akvakultura obuhvata uzgoj riba i drugih vodenih organizama u ribnjacima, ograđenim dijelovima ribolovne vode i kavezima u ribolovnoj vodi.
Akvakulturom se mogu baviti fizička i pravna lica registrovana za obavljanje akvakulture i/ili korisnik ribolovnog područja ako je akvakultura predviđena ribarskom osnovom.
Fizička i pravna lica mogu započeti obavljati djelatnost akvakulture ako imaju dozvolu za akvakulturu, koju izdaje kantonalno ministarstvo, uz prethodno pribavljenu veterinarsko-zdravstvenu saglasnost na lokaciju i projektnu dokumentaciju za izgradnju i rekonstrukciju objekata, u skladu sa odredbama Zakona o veterinarstvu (“Službene novine Federacije BiH”, broj 46/00 ).
Rješenje da li izgrađeni ili rekonstruisani objekat udovoljava propisanim veterinarsko-zdravstvenim uslovima donosi kantonalni ministar, za objekte čija je proizvodnja planirana za unutrašnji promet, a za izvozne objekte rješenje donosi federalni ministar.
Član 27.
Dozvola za akvakulturu, kao i zahtjev za izdavanje dozvole za akvakulturu mora sadržavati:
firmu obrtnika ili firmu pravnog lica kojem se daje dozvola za akvakulturu;
naznaku ribolovnog područja ili ribolovne zone, na kojoj će se obavljati djelatnost akvakulture;
površinu ribnjaka, ograđenog vodenog prostora ili zapreminu kaveza koji će se koristiti za akvakulturu;
vrste riba ili drugih vodenih organizama koji će se uzgajati;
stručnu studiju o opravdanosti akvakulture;
koncesiju za korištenje voda za uzgoj riba i/ili drugih vodenih organizama u privredne svrhe, izdatu u skladu sa posebnim zakonom.
Zahtjev za dobivanje dozvole za akvakulturu se predaje u skladu sa Zakonom o koncesijama.
Dozvola za akvakulturu se izdaje po proceduri i na način kako je to propisano u članu 17. ovog zakona.
Protiv rješenja kantonalnog ministarstva kojim se uskraćuje dozvola za akvakulturu, može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.
Zabranjeno je uzgajati vrste riba i/ili drugih vodenih organizama koji nisu upisani u dozvolu za akvakulturu.
Član 28.
Dozvola za akvakulturu prestaje vrijediti prestankom obavljanja djelatnosti, prestankom postojanja pravnog lica, odnosno obrta fizičkog lica i prestankom ugovora o koncesiji za korištenje voda za uzgoj riba i/ili drugih vodenih organizama u privredne svrhe.
Dozvola za akvakulturu oduzima se rješenjem kantonalnog ministarstva, ako se utvrdi da fizičko ili pravno lice uzgaja vrste riba i/ili drugih vodenih organizama koji nisu upisani u dozvoli za akvakulturu ili da se ne pridržavaju propisanih uslova zaštite ribe i prirode ili da korisnik ne ispunjava uslove, odnosno obaveze propisane ovim zakonom, ugovorom ili ne gospodari u skladu sa ribarskom osnovom.
Postupak za oduzimanje dozvole za akvakulturu pokreće nadležni poljoprivredni inspektor, a konačnu odluku o oduzimanju dozvole donosi kantonalno ministarstvo.
U slučaju oduzimanja dozvole iz stava 2.ovog člana korisnik ima pravo na nadoknadu uloženih, a neiskorištenih sredstava.
Protiv rješenja o oduzimanju dozvole iz stava 2. ovoga člana može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.
Registar o izdatim dozvolama za akvakulturu vodi kantonalno ministarstvo.
Oblik, sadržaj i način vođenja registra o izdatim dozvolama za akvakulturu propisuje federalni ministar.
Član 29.
Na ribolovnoj vodi na kojoj se riba uzgaja u kavezima ili unutar ograda zabranjeno je loviti ribe i obavljati druge radnje koje mogu ometati djelatnost akvakulture na udaljenosti manjoj od 50 metara od označenih granica koncesijom dodijeljene vodene površine.
V ZAŠTITA RIBA
Član 30.
Ribolovno područje koje je određeno za sportsko-rekreacioni ribolov može se koristiti i za privredni ribolov ako takav treba da spriječi razvoj manje vrijednih ili prenamnožavanje vrsta riba (sanacioni ribolov).
Dozvolu za sanacioni ribolov na ribolovnom području iz stava 1. ovog člana izdaje Federalno ministarstvo.
Dozvolom iz stava 2. ovog člana određuje se vrijeme i način vršenja ribolova, kao i vrsta i količina ribe koju treba izloviti.
Član 31.
Ribolov za naučno-istraživačke svrhe na ribolovnim vodama može se obavljati na osnovu dozvole koju izdaje Federalno ministarstvo, na osnovu zahtjeva i predočenog istraživačkog programa.
U dozvoli za ribolov za naučno-istraživačke svrhe mora biti naznačeno:
na kojim vodama se vrši ribolov za naučno-istraživačke svrhe;
u kojim slučajevima, odnosno pod kojim uslovima;
u kom vremenu, vrsti i količini ribe;
način upotrebe sredstava i alata za obavljanje ovog ribolova.
Korisnik dozvole dužan je obavijestiti kantonalno ministarstvo i korisnika o vremenu u kojem će obavljati ribolov za naučno-istraživačke svrhe.
Član 32.
Ribolov pomoću električne struje (u daljem tekstu: elektroribolov) na ribolovnom području može se obavljati u slučaju:
izlovljavanja riba radi poribljavanja;
uklanjanja manje vrijednih vrsta riba;
sagledavanja stanja ribljeg fonda, a na osnovu dozvole koju izdaje Federalno ministarstvo.
Elektroribolov mogu vršiti samo lica koja su stručno osposobljena za tu vrstu ribolova.
O izvršenom elektroribolovu sastavlja se zapisnik na licu mjesta, uz prisustvo nadležnog inspektora, predstavnika korisnika, veterinara i drugih lica.
Zapisnik ima snagu javne isprave.
Korištenje EHO sonara na ribolovnom području dozvoljeno je samo za naučno-istraživačke svrhe.
Član 33.
Korisnici dozvola za sanacioni ribolov, ribolov za naučno-istraživačke svrhe i elektroribolov dužni su po izvršenom ribolovu dostaviti izvještaj Federalnom ministarstvu o količini i vrsti ribe, vremenu obavljanja ribolova, mjestu i načinu ribolova, odnosno korištenju pribora i sredstava za obavljeni ribolov.
Član 34.
Korisnik je dužan svake godine, u skladu sa godišnjim programom vršiti poribljavanje ribolovnog područja.
Poribljavanje ribolovnog područja i nasađivanje ribnjaka vrši se zdravom ribom, ribljom mlađi i oplođenom ikrom, nakon izvršene zdravstvene kontrole i utvrđivanja kvalitete ribe, riblje mlađi, ikre i ribolovne vode.
Unošenje novih vrsta ribe u ribolovnu vodu, nakon pribavljenog mišljenja naučno-stručne institucije iz člana 48. ovog zakona odobrava federalni ministar.
Član 35.
Fizička i pravna lica koja provode određene djelatnosti na vodotocima i akumulacijama i dovedu do pomora ribe, a za koju se utvrdi da su je prouzrokovali, moraju korisniku ribolovnog područja nadoknaditi štetu.
Izgradnja ili rekonstrukcija brane, vodoprivrednog ili drugog objekta ili postrojenja na ribolovnoj vodi može se vršiti pod uslovima da se obezbijedi nesmetano razmnožavanje ribe, zaštita ribljeg fonda i migracija ribe.
Ukoliko se ne obezbijedi slobodna migracija ribe iz stava 2. ovog člana, investitor, odnosno drugi korisnik brane, vodoprivrednog ili drugog objekta ili postrojenja, dužan je nadoknaditi pričinjenu štetu korisniku ribolovnog područja saglasno odštetnom cjenovniku u ribarstvu i donijeti program revitalizacije životnih zajednica i dovesti ih u odgovarajuće stanje, uz obezbjeđivanje kontinuiranog poribljavanja radi održavanja prirodne reprodukcije.
Korisnici dovodnih, turbinskih i drugih kanala dužni su ugraditi i održavati uređaje za sprječavanje ulaza ribe u te kanale.
Registar stvarnih i potencijalnih zagađivača ribolovnih voda sa tačnim podacima o vrsti štetne materije koja dospijeva u ribolovne vode vodi se u kantonalnom ministarstvu.
Član 36.
U prirodnim ribljim mrjestilištima zabranjeno je vaditi šljunak, kamen i panjeve, a u vrijeme mrijesta zabranjeno je vršiti i druge radnje koje ometaju mrijest.
U prirodnim ribljim mrjestilištima zabranjene su sve vrste ribolova, osim sanacionog ribolova predviđenim ribarskom osnovom koji se obavlja radi razvoja plemenitih vrsta ribe, riblje mlađi i ikre.
Aktom o proglašenju prirodnog ribljeg mrjestilišta mogu se odrediti i druge mjere zaštite.
Član 37.
Radi zaštite riba i unapređenja ribarstva kantonalno ministarstvo ustanovljava lovostaj za sve ili pojedine vrste ribe na ribolovnom području ili na dijelovima ribolovnog područja, kao i zabranu lova riba koje nemaju propisanu veličinu.
Lovostaj i zabranu iz stava 1. ovog člana naređuje Federalno ministarstvo.
Član 38.
Veterinarsko-zdravstvena zaštita ribljeg fonda u ribolovnim vodama i ribnjacima vrši se na način kako je to regulisano odredbama Zakona o veterinarstvu, kao i propisima donesenim na osnovu njega.
VI RIBOČUVARSKA SLUŽBA
Član 39.
Radi zaštite ribarskog područja ili ribolovne zone korisnici ribolovnog prava obavezni su organizovati ribočuvarsku službu.
Ribočuvarsku službu obavljaju ribočuvari koji moraju imati položen ribički ispit i najmanje IV stepen obrazovanja-poljoprivrednog ili veterinarskog smjera.
Ribočuvare imenuje korisnik ribolovnog prava za ribolovno područje ili dio ribolovnog područja za koje je dobio ribolovno pravo.
Udruženje i organizacija sportskih ribolovaca koji koriste ribolovno područje mogu, pored čuvara da obezbijede čuvanje ribolovnog područja preko svojih članova.
Član 40.
Ribočuvar ima legitimaciju i značku kojima se dokazuje njegovo službeno svojstvo, identitet i ovlaštenja.
Legitimaciju i značku iz stava 1. ovog člana ribočuvaru izdaje korisnik ribolovnog područja.
Organizaciju i rad ribočuvarske službe, oblik i sadržaj obrasca legitimacije i značke ribočuvara propisuje federalni ministar.
Član 41.
Prilikom obavljanja svoje djelatnosti ribočuvar je ovlašten da od ribiča:
zatraži dozvolu za obavljanje ribolova;
pregleda ribolovni alat, opremu za ribolov i ulov;
zatraži ličnu kartu ili drugu ispravu na osnovu koje može utvrditi njegov identitet.
Kada utvrdi protivzakonito postupanje ribočuvar je ovlašten da :
kada ustanovi da veličina ulovljene ribe nije u skladu sa propisanom dužinom za određenu vrstu ribe, naložiće da se ulovljena riba vrati u vodu i opomenuće ribiča na zakonsku obavezu poštivanja određene dužine ribe;
ukoliko ulovljena riba ne odgovara zakonom propisanoj dužini, a više nije živa, ribočuvar će zapisnički oduzeti pribor kojim je izvršen ribolov sa ulovom, i sačiniti zapisnik o zapljeni;
ukoliko lice u ribolovu odbije da se legitimiše, ribočuvar je dužan da bez sukoba potraži drugi izvor moguće identifikacije (registarski broj automobila ili motocikla, svjedoka koji poznaje lice koje izbjegava identifikaciju i sl.);
ukoliko to nije moguće, pozvaće mobilnim telefonom patrolu MUP-a ili lice pri telefonu kod korisnika ribolovne vode radi upućivanja poziva za pomoć, ukoliko lično nema mobilni telefon;
ukoliko ribočuvar u radu zatekne lice ili lica koja vrše kazneno djelo na ribolovnom području, mora obezbijediti pomoć MUP-a ili volonterske ribočuvarske službe, pa tek onda pokušati identifikovati i legitimisati lica koja vrše ribokrađu;
ukoliko ribočuvar u radu pronađe mreže, alate i druga sredstva za ribokrađu, dužan je prvo obezbijediti podršku MUP-a ili dva predstavnika volonterske ribočuvarske službe;
noćni obilazak i akcije ribočuvara moraju biti u dogovoru sa MUP-om, sa najmanje dva predstavnika MUP-a ili dva predstavnika volonterske ribočuvarske službe;
zatraži isprave o identifikaciji i dozvole za ribolov od lica koja love ribu na obali ili se nalaze na čamcima ili drugim plovnim objektima na ribolovnoj vodi, kao i od lica koja se nalaze u neposrednoj blizini ribolovnih voda u šatorima ili vozilima, a sa sredstvima za ribolov;
provjeri da li se lice koje se kontroliše pridržava propisanih minimalnih mjera i dozvoljenog maksimalnog ulova.
Ako ribočuvar zatekne na ribolovnim vodama na kojima obavlja ribočuvarsku službu lice koje obavlja sportsko-rekreacioni ribolov ili druge radnje protivne ovom zakonu i propisima donesenim na osnovu njega, dužan je u roku od tri dana o tome sastaviti zapisnik i dostaviti ga nadležnom poljoprivrednom inspektoru.
Ako ribočuvar privremeno oduzme ribolovni alat, opremu za ribolov ili ulov, dužan je u roku od 24 sata o tome sastaviti zapisnik i dostaviti ga nadležnom poljoprivrednom inspektoru, te dostaviti kopiju pismene potvrde o privremenom oduzimanju.
Licu kojem je privremeno oduzet ribolovni alat, oprema za ribolov ili ulov izdaje se potvrda o tačno označenim predmetima ili ulovom po vrsti i količini.
Ribočuvar je ovlašten da privremeno oduzme i bez odlaganja preda korisniku ulov, sredstva i alat za ribolov, kao i druge predmete pronađene na ribolovnom području, ako postoji osnovana sumnja da su upotrijebljeni ili bili namijenjeni za izvršavanje prekršaja, ili su nastali ili pribavljeni izvršenjem prekršaja.
S privremeno oduzetim ribolovnim alatom, opremom za ribolov ili ulovom, korisnik ribolovnog prava ne može raspolagati (uništiti, prodati, predati, darovati, zamijeniti i sl.), do okončanja prekršajnog postupka ili postupka pred drugim nadležnim organom.
Zapisnik i potvrda iz stava 5. ovog člana koriste se u prekršajnom postupku kao dokaz uz prijavu za pokretanje prekršajnog postupka koju podnosi nadležni poljoprivredni inspektor ili oštećeni.
Ribiči su dužni ribočuvarima omogućiti obavljanje ribočuvarskog nadzora i pružiti im sve potrebne podatke i obavijesti u vezi sa obavljanjem ribočuvarskog nadzora.
Član 42.
Odredbe ovog zakona odnose se i na gajenje, zaštitu i lov rakova, školjki, žaba, pijavica, kornjača, zmija, kao i na druge životinje koje žive u ribolovnoj vodi i kojima se ribe hrane.

Član 43.
Udruženja, organizacije sportskih ribolovaca, ribiči i građani ne mogu ulovljenu ribu u sportsko-rekreacionom ribolovu stavljati u promet.
Član 44.
Ribe koje su ulovljene prije ustanovljenja lovostaja ne mogu se stavljati u promet poslije isteka 48 sati od ustanovljenja lovostaja.
U vrijeme lovostaja fizičko i pravno lice može stavljati u promet ribu na koju se odnosi lovostaj, ako ima pismeni dokaz o:
porijeklu, odnosno uvozniku ribe;
vrsti i količini ribe;
datumu i mjestu ulova, odnosno kupovini ribe.
Član 45.
Pri prometu ribe koje nemaju propisanu veličinu, fizičko i pravno lice mora imati pismene dokaze navedene u članu 44. stav 2. ovog zakona.
Član 46.
Na ribolovnom području i drugoj ribolovnoj vodi zabranjeno je:
loviti ribu eksplozivom i drugim rasprskavajućim sredstvima;
loviti i uništavati riblju mlađ i primjerke veće biološke vrijednosti u vrijeme lovostaja;
loviti ribu harpunom, ostima i drugim zabranjenim sredstvima i alatima, vatrenim oružjem ili hemijskim i drugim sredstvima koja ubijaju i truju ili omamljuju ribu;
loviti ribu neposredno rukom;
zagađivati ribolovnu vodu štetnim i opasnim materijama koje mogu mijenjati ili pogoršavati ustaljeni kvalitet vode ili dijela ribolovne vode i na taj način ugrožavati riblji fond;
odlagati otpadni materijal u ribolovne vode (kabasti materijal, smeće, i sl.);
poribljavati ribolovne vode nekvalitetnom i bolesnom ribom, ribljom mlađi i oplođenom ikrom;
pregrađivati vodeni tok privremenim ili stalnim pregradama koje ometaju prolaz ribe, ako to nije predviđeno investiciono–tehničkom dokumentacijom za izgradnju ili rekonstrukciju objekata ili postrojenja ili ribarskom osnovom;
zatvarati, odvraćati i crpiti vodu iz ribolovne vode, ako to uzrokuje opasnost za opstanak ribe;
naglo ispuštati vodu iz prirodnih i vještačkih jezera i drugih akumulacija, ako se time uzrokuje opstanak ribe;
močiti lan, konoplju, divizmu i druge biljke koje štete ribljem fondu;
loviti ribu na ribolovnoj vodi na odstojanju manjem od 300 metara od brana hidroelektrana ili sličnog postrojenja na kojem postoji riblja staza;
ometati postavljanje znakova kojima se obilježava ribolovno područje, prirodno riblje mrjestilište, ribnjak ili ribolovna voda za ribolov pod posebnim uslovima i mjestima na kojima je ribolov zabranjen, kao i vršiti oštećenje i premještanje znakova;
loviti noću mladicu, lipljana i pastrmku i glavaticu (salmonide) na ribolovnom području koje se može koristiti samo za sportsko-rekreacioni ribolov;
sprječavati spašavanje ribe i riblje mlađi sa zemljišta koje je poplavljeno;
držanje sredstava i alata za privredni ribolov u objektima i na objektima koji se nalaze na ribolovnoj vodi ili na drugim objektima na ribarskom području licu koje nije ovlašteno da obavlja privredni ribolov;
Odredbe stava 1. tač. 4, 5, 6, 8. i 10. ovog člana odnose se i na akvakulturu.
Član 47.
Korisnik ribolovnog područja ili druge ribolovne vode dužan je preduzimati potrebne mjere za vraćanje riba u ribolovnu vodu sa zemljišta koje je poplavljeno.
Korisnik zemljišta koje je poplavljeno dužan je omogućiti spašavanje riba i riblje mlađi sa tog zemljišta.
Riba koja se nalazi na zemljištu koje je bilo poplavljeno pripada korisniku ribolovnog područja.
Član 48.
Poslove u području slatkovodnog ribarstva obavljaju pravna lica koja su registrovana za stručna i naučna istraživanja iz područja slatkovodnog ribarstva ili ekologije kopnenih voda.
Pravna lica iz stava 1. ovog člana obavljaju sljedeće poslove:
izrađuju ribarske osnove;
izrađuju revizije ribarskih osnova;
izrađuju stručne studije i procjene stanja ribljeg fonda, te predlažu mjere za zaštitu riba i unapređenje ribarstva;
raščlanjuju podatke o akvakulturi, te predlažu mjere za unapređenje akvakulture;
obavljaju hemijska istraživanja vode u akvakulturi i ribolovnim vodama;
obavljaju istraživanja na području primarne organske produkcije za potrebe ribarstva;
obavljaju istraživanja na području sekundarne organske produkcije za potrebe ribarstva;
obavljaju istraživanja uticaja unošenja ribljih vrsta u ribolovne vode;
obavljaju istraživanja uzgoja autohtonih i alohtonih vrsta riba;
izdaju certifikate o porijeklu i genetičkoj autohtonosti;
11. izdaju certifikate o kvalitetu.
Pravna lica iz stava 1. ovog člana dužna su o obavljanju poslova iz svoje djelatnosti, a vezano za ribarstvo, najmanje jednom godišnje dostaviti izvještaj Federalnom ministarstvu.
VII UPRAVNI NADZOR
Upravni nadzor
Član 49.
Upravni nadzor nad provođenjem ovog zakona i propisa donijetih na osnovu njega, kao i upravni nadzor nad radom ovlaštenih pravnih lica u prenijetim im poslovima iz nadležnosti federalnog organa uprave obavlja Federalno ministarstvo.
Federalno ministarstvo obavlja instancioni nadzor, daje stručna uputstva i objašnjenja u primjeni zakona nad radom pravnih lica kojima su povjerena javna ovlaštenja.
Kantonalno ministarstvo obavlja upravni nadzor nad provođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega u poslovima koji su dati u nadležnost kantona i nad pravnim licima kojima je prenijeto javno ovlaštenje, a iz nadležnosti kantona.
Inspekcijski nadzor
Član 50.
Inspekcijski nadzor nad izvršavanjem odredaba ovog zakona i propisa donijetih na osnovu njega provodi federalna poljoprivredna inspekcija i kantonalna poljoprivredna inspekcija.
Inspekcijski nadzor nad izvršavanjem odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega, a tiču se veterinarsko-zdravstvene kontrole, provodi federalna i kantonalna veterinarska inspekcija.
Član 51.
U provođenju inspekcijskog nadzora iz oblasti slatkovodnog ribarstva federalni poljoprivredni inspektor je ovlašten i obavezan provoditi kontrolu:
izrade, ostvarivanja i revizije ribarskih osnova;
poslovnih knjiga, dokumenata i evidencije fizičkih lica i pravnih lica koje se odnose na sprovođenje odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega;
3. rada Saveza u poslovima koji su mu povjereni kao javne ovlasti ovim zakonom;
4. sprovođenja odredbi ovog zakona o sanacionom ribolovu, ribolovu za naučno- istraživačke svrhe i elektroribolovu, te
5. obavlja sve poslove i zadatke iz nadležnosti kantonalne poljoprivredne inspekcije ukoliko ova iz bilo kojeg razloga ne izvršava poslove i zadatke utvrđene ovim zakonom i propisima donesenih na osnovu njega i
6. nadzire ostale poslove propisane ovim zakonom.
Ukoliko nađe da je povrijeđen ovaj zakon ili drugi propis donesen na osnovu njega, inspektor ima pravo i obavezu:
1. rješenjem narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka, odnosno nepravilnosti u određenom roku;
2. podnijeti nadležnom organu zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka;
3. poduzeti i druge mjere, odnosno izvršiti druge radnje za koje je posebnim propisima ovlašten.
Kantonalna poljoprivredna inspekcija obavlja sve poslove inspekcijskog nadzora osim poslova za koje je ovim zakonom određeno da ih direktno obavlja federalna poljoprivredna inspekcija, a naročito da:
kontroliše donošenje i sprovođenje godišnjeg plana, odnosno pojedinih mjera utvrđenih tim planom;
kontroliše poribljavanje ribolovne vode ribom, ribljom mlađi ili oplođenom ikrom;
nadzire izdavanje ribolovnih dozvola od izdavaoca dozvole do krajnjeg korisnika;
vodi službene podatke za područje kantona o povredama odredaba ovog zakona i propisa donijetih na osnovu njega;
izvještava nadležne organe o nepravilnostima i predlaže provođenje određenih mjera, ako sam nije ovlašten za preduzimanje odgovarajućih mjera;
podnosi prijavu za pokretanje prekršajnog postupka radi povrede odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega.
Kada utvrdi da je povrijeđen ovaj zakon ili drugi propis donesen na osnovu njega, inspektor ima pravo i obavezu da:
1. zabrani izgradnju ili rekonstrukciju vodoprivrednog ili drugog objekta ili postrojenja na ribolovnoj vodi koje sprječava nesmetano razmnožavanje ribe, zaštitu ribljeg fonda i migraciju ribe;
2. zabrani akvakulturu i promet ribe, riblje mlađi i oplođene ikre, ako se vrši suprotno odredbama ovog zakona;
3. zabrani lov ribe nedozvoljenim sredstvima;
4. zabrani ispuštanje štetnih i opasnih materija u ribolovnu vodu;
5. zabrani pregrađivanje vodenog toka privremenim ili stalnim pregradama koje ometaju prolaz ribe, ako to nije predviđeno investiciono-tehničkom dokumentacijom;
6. zabrani zatvaranje ili crpljenje vode iz dijela ribolovnog područja, ako se time prouzrokuje opasnost za opstanak ribe;
zabrani naglo ispuštanje vode iz prirodnih i vještačkih jezera i drugih akumulacija, ako se time prouzrokuje opasnost za opstanak ribe;
zabrani močenje lana, konoplje, divizme i drugih štetnih biljaka u ribolovnoj vodi;
zabrani lov ribe, ako se isti vrši suprotno članu 46. tač. 11. i 12. ovog zakona;
naredi spašavanje ribe i riblje mlađi sa zemljišta koje je poplavljeno;
zabrani kretanje licima bez dozvole i sa sredstvima i alatima za ribolov van puteva pored ribolovnog područja, ribnjaka ili drugih ribolovnih voda;
zabrani držanje sredstava i alata za ribolov u objektima i na objektima koji se nalaze na ribolovnoj vodi ili na drugim objektima na ribolovnom području licu koje nije ovlašteno da obavlja ribolov;
privremeno, do odluke nadležnog organa, oduzme od korisnika ili fizičkog lica sredstva i alat za ribolov, kao i ulov i druge predmete upotrijebljene za izvršenje radnje kažnjive po ovom zakonu i predmete nastale izvršenjem takve radnje i bez odlaganja preda nadležnom organu;
uzima službene uzorke radi analize u nadležnoj laboratoriji;
nadzire izdavanje ribolovnih dozvola od izdavaoca dozvole do krajnjeg korisnika;
vodi službene podatke za područje kantona o povredama odredaba ovog zakona i propisa donijetih na osnovu njega;
izvještava nadležne organe o nepravilnostima i predlaže provođenje određenih mjera, ako sam nije ovlašten za preduzimanje odgovarajućih mjera;
podnosi prijavu za pokretanje prekršajnog postupka radi povrede odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega.
Kada nadležni inspektor prilikom vršenja inspekcijskog nadzora utvrdi da propis nije primijenjen ili je nepravilno primijenjen, donijeće rješenje kojim će naložiti otklanjanje utvrđene nepravilnosti i odrediti rok u kome se one moraju otkloniti.
Ako je zakonom ili drugim propisom predviđeno da se za utvrđene nepravilnosti primjenjuju određene upravne mjere, inspektor će u rješenju iz stava 4. ovog člana izreći i tu mjeru.
Protiv rješenja kantonalnog poljoprivrednog inspektora može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rješenja.
Protiv rješenja kantonalnog ministarstva može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.
Protiv rješenja federalnog poljoprivrednog inspektora može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rješenja.
Kad je za izvršavanje poslova inspekcijskog nadzora potrebno uzeti uzorke i izvršiti analizu nadležni poljoprivredni inspektor će uzeti uzorke (u daljem tekstu: službeni uzorak) i dati ih na laboratorijske pretrage u laboratorije koje ispunjavaju uslove za takve pretrage i analize.
Troškove analize službenih uzoraka nastalih u postupku snosi stranka.
VIII KAZNENE ODREDBE
Član 52.
Novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 8.000,00 KM kazniće se pravno lice za prekršaj ako:
ustupljeno mu ribolovno pravo ustupi drugom na korištenje (član 7. stav 2.);
ne donese ribarsku osnovu, godišnji program i ne obavi reviziju ribarske osnove (član 10. stav 1. i član 12.);
vrši privredni ribolov na ribolovnim područjima koja nisu utvrđena aktom o određivanju ribolovnog područja (član 15);
obavlja privredni ribolov suprotno odredbama člana 16.;
započne obavljati djelatnost akvakulture bez dozvole (član 26. stav 3.);
vrši djelatnost akvakulture nakon oduzimanja dozvole za akvakulturu (član 28. stav 2.);
obavlja sanacioni ribolov suprotno članu 30. stav 1.;
obavlja ili omogući elektroribolov suprotno članu 32.;
ne podnese izvještaj Federalnom ministarstvu o količini i vrsti ribe, vremenu obavljanja ribolova, mjestu i načinu ribolova, odnosno korištenju pribora i sredstava (član 33.);
svake godine ne vrši poribljavanje u skladu sa godišnjim programom (član 34. stav 1.);
vrši poribljavanje ribolovne vode i ribnjaka suprotno odredbama člana 34.st.2.i 3.;
svojom djelatnošću prouzrokuje pomor ribe (član 35. stav 1.);
gradi ili vrši rekonstrukciju vodoprivrednog ili drugog objekta ili postrojenja na ribolovnoj vodi suprotno članu 35. st. 2. i 3.;
korisnici dovodnih, turbinskih i drugih kanala ne ugrade i održavaju uređaje za sprječavanje ulaza ribe u te kanale (član 35. stav 4.);
u prirodnim ribljim mrjestilištima vadi šljunak, pijesak, kamen, panjeve i vrši druge radnje koje ometaju mrijest, odnosno organizuje ribolov (član 36.stav1.);
za vrijeme lovostaja vrši ribolov onih vrsta riba i lov rakova, školjki žaba, pijavica i kornjača na koje se lovostaj odnosi (član 37., a u vezi sa članom 42.);
ne obezbijedi čuvanje ribolovnog područja (član 39. stav 1.);
vrši lov riba, rakova, školjki, žaba, pijavica i kornjača koje nemaju propisanu veličinu (član 42.);
stavlja u promet ribe koje su ulovljene prije, odnosno 48 sati nakon ustanovljenja lovostaja i ako za ribe za koje se lovostaj odnosi stavlja u promet i ne posjeduje pismeni dokaz o porijeklu, odnosno uvozniku ribe, vrsti i količini ribe, kao i datumu i mjestu ulova ribe (član 44. st. 1. i 2.);
postupi suprotno članu 46. stav 1. tač. 1, 5, 6, 7, 9. i 10.
Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 500,00 KM do 2.000,00 KM.
Član 53.
Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM kazniće se za prekršaj pravno lice, ako:
vidno ne obilježi granice ribolovnog područja ili mjesto na kome je zabranjen ribolov (član 9. stav 1.);
ne uskladi programe sa susjednim korisnikom ribarskog područja (član 11. stav 1.);
ne donese privremeni program u skladu sa članom 11. st. 2. i 3;
kao korisnik ne dostavi podatke za vođenje ribarskog katastra (član 13. stav 3.);
vrši ribolov za naučno-istraživačke svrhe bez dozvole Federalnog ministarstva (član 31. stav 1.);
kao korisnik dozvole za ribolov za naučno-istraživačke svrhe ne obavijesti kantonalno ministarstvo i korisnika ribolovnog područja (član 31. stav 3.);
unese novu vrstu ribe u ribolovne vode bez odobrenja federalnog ministra (član 34. stav 3.);
ribočuvar obavlja ribočuvarsku službu suprotno odredbama člana 39. stav 2.;
ne izda lovočuvaru legitimaciju na propisanom obrascu (član 40. stav 2.);
u prometu ribe nema pismeni dokaz za ribu koja nema propisanu veličinu, pismeni dokaz o porijeklu, odnosno uvozniku ribe i količini ribe, kao i datumu i mjestu ulova, odnosno kupovini ribe (član 45.);
učini neku od radnji iz člana 46. stav 1. tač. 4, 11. i 15.;
kao korisnik ribolovnog područja ne preduzme potrebne mjere vraćanja riba sa poplavljenog zemljišta (član 47. stav 1.).
Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 500,00 KM do 2.000,00 KM.
Za prekršaj iz stava 1. tač. 5, 10. i 11.ovog člana, pored novčane kazne izriče se i zaštitna mjera oduzimanja predmeta koji su upotrijebljeni ili bili namijenjeni izvršenju prekršaja ili su nastali njegovim izvršenjem, a za prekršaj iz tač. 5, 7, 8. i 11. i zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene izvršenjem prekršaja.
Član 54.
Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kazniće se Savez, udruženje, odnosno organizacija sportskih ribolovaca, ako:
kao korisnik ribolovnog područja ustupljeno ribolovno područje ustupi drugom na korištenje (član 7. stav 2.);
kao korisnik ribolovnog područja vidno ne obilježi granice tog područja i mjesto na kojima je zabranjen ribolov (član 9.stav 1.);
kao korisnik ne donese ribarsku osnovu, godišnji program i ne uradi reviziju ribarske osnove (član 10.);
kao korisnik ne dostavi podatke za vođenje ribarskog katastra (član 13. stav 3.);
organizuje ribolov na način, sredstvima i alatima koji nisu dozvoljeni ovim zakonom i posebnim propisom (član 14. stav 1.);
postupi suprotno odredbama člana 21.;
uzgaja vrstu ribe ili drugih vodenih organizama koji nisu upisani u dozvolu za akvakulturu (član 27. stav 5.);
lovi ribu i obavlja druge radnje koje ometaju djelatnost akvakulture (član 29.);
kao korisnik ribolovnog područja dozvoli elektroribolov suprotno odredbama člana 32.;
vrši poribljavanje ribolovne vode i ribnjaka suprotno odredbama člana 34. stav 2.;
unosi novu vrstu ribe u ribolovnu vodu i ribnjak bez odobrenja federalnog ministra (član 34. stav 3);
organizuje sportski ribolov u prirodnim ribljim mrjestilištima suprotno članu 36. stav 2.;
ne obezbijedi i ne organizuje čuvanje ribolovnog područja (član 39. stav 1.);
ribočuvar nema legitimaciju i značku kojima dokazuje službeno svojstvo (član 40. stav 1.);
ribočuvar postupi suprotno članu 41. st. 4, 5. i 6.;
za vrijeme lovostaja organizuje lov riba, rakova, školjki, žaba, pijavica i kornjača na koje se lovostaj odnosi (član 37., a u vezi sa članom 42.);
stavlja u promet ulovljenu ribu suprotno članu 43.;
na ribolovnom području učini neku od radnji suprotno članu 46. stav 1. tač. 4, 8, 11, 14. i 15.;
postupi suprotno članu 46. stavu 1. tač. 5, 6, 7. i 10.;
ne preduzima potrebne mjere za vraćanje riba sa zemljišta koje je poplavljeno u ribolovnu vodu (član 47. stav 1.);
Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se novčanom kaznom od 200 KM do 1.000 i odgovorno lice u udruženju, odnosno organizaciji sportskih ribolovaca.
Za prekršaj iz stava 1. tač. 5, 6, 11, 16, 17. i 20. pored novčane kazne izriče se i zaštitna mjera oduzimanjem predmeta koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni njegovim izvršenjem, a za prekršaj iz tač. 5, 6, 11. i 12. i zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene izvršenjem prekršaja.
Član 55.
Novčanom kaznom od 200,00 KM do 1.000,00 KM kazniće se za prekršaj građanin i ribič, ako:
obavlja sportski ribolov zabranjenim sredstvima i alatima ( član 14.);
bez dozvole korisnika ribolovnog područja obavlja ribolov (član 24. stav 2.);
postupi suprotno zabrani iz člana 29.;
postupi suprotno članu 36. st. 1. i 2.;
stavlja u promet ulovljenu ribu (član 43.);
ako postupi suprotno članu 46. tač. 1, 2, 3, 4, 5, 6, 11, 12, 13, 14, 15. i 16.
Za prekršaj iz stava 1.ovog člana, pored novčane kazne, izriče se i zaštitna mjera oduzimanja predmeta koji su upotrijebljeni ili bili namijenjeni izvršenju prekršaja ili su nastali njegovim izvršenjem kao i zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene izvršenjem prekršaja i izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja ribolova i oduzimanja dozvole za ribolov u trajanju od jedne godine.
Član 56.
Sredstva dobijena od novčanih kazni za prekršaje i izrečenih zaštitnih mjera po odredbama ovog zakona su prihod Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine.
IX PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 57.
Ribiči i lica koja obavljaju nadzor nad provođenjem propisa iz slatkovodnog ribarstva imaju pravo pristupa i kretanja ribolovnim vodama i prilazima preko zemljišta koje se nalaze uz to područje. To pravo ne odnosi se na zemljište koje je sastavni dio dvorišta, ograđenog vrta ili voćnjaka, na zemljište na koje je pristup posebnim propisima zabranjen ili ograničen, u skladu sa posebnim zakonima iz oblasti imovinsko-pravnih odnosa.
Korisnici ribolovnih područja dužni su u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona uskladiti svoje poslovanje sa odredbama ovog zakona.
Član 58.
Osnovni, odnosno godišnji plan unapređenja ribarstva za ribolovno područje donesen po propisima o ribarstvu koji su važili do dana stupanja na snagu ovog zakona primjenjivaće se do isteka njegovog roka važenja, a najduže šest mjeseci po isteku tog roka.
Član 59.
Ribolovna područja iz člana 4. ovog zakona, u roku od 90 dana stupanja na snagu ovog zakona, odrediće kantonalna ministarstva.
Član 60.
U roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona federalni ministar će donijeti slijedeće provedbene propise:
o načinu obilježavanja ribolovnog područja, odnosno dijela ribolovnog područja (član 9. stav 3.);
o obliku, sadržaju i načinu vođenja ribarskog katastra (član 13. stav 2.);
o načinu, alatima i sredstvima kojima se obavlja ribolov (član 14. stav 2.);
o obliku, sadržaju i načinu vođenja registra o izdatim dozvolama za privredni ribolov (član 18. stav 8.);
o programu i načinu polaganja ribičkog ispita, obrazac i način izdavanja uvjerenja o položenom ribičkom ispitu (član 22. stav 1.);
o obliku, sadržaju i načinu vođenja registra o izdatim uvjerenjima o položenom ribičkom ispitu (član 22. stav 4.);
o obliku i sadržaju obrasca dozvole za obavljanje sportsko-rekreacionog ribolova (član 25.);
o obliku, sadržaju i način vođenja registra o izdatim dozvolama za akvakulturu (član 28. stav 7.);
o organizaciji i radu ribočuvarske službe, obliku i sadržaju obrasca legitimacije i značke ribočuvara (član 40. stav 3.);
oštetni cjenovnik u ribarstvu (član 35. stav 3.).
Član 61.
Danom stupanja na snagu ovog zakona na teritoriji Federacije prestaje primjena svih propisa iz oblasti slatkovodnog ribarstva koji su se do dana stupanja na snagu ovog zakona primjenjivali na teritoriji Federacije.
Izuzetno od odredaba iz stava 1. ovoga člana, do donošenja podzakonskih propisa predviđenih u članu 60. ovoga zakona, na teritoriji Federacije primjenjivaće se podzakonski propisi koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije do stupanja na snagu ovoga zakona, osim ako nisu u suprotnosti sa odredbama ovoga zakona.
Član 62.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Federacije BiH”.

PREDSJEDAVAJUĆI
DOMA NARODA
PARLAMENTA FEDERACIJE BIH
Slavko Matić
PREDSJEDAVAJUĆI
PREDSTAVNIČKOG DOMA
PARLAMENTA FEDERAIJE BIH
Muhamed Ibrahimović